Objavljeno: 30.01.2020.

U nekim krajevima Poklade ili karneval započinju već u siječnju, a pripreme znaju trajati i cijelu godinu.

U kojem god dijelu Hrvatske se nađete za poklade, maškare, fašnik ili karneval, susrest ćete se sa zamaskiranim pojedincima koji na taj dan pokazuju svoje maske i “žrtvuju” glavnog krivca za sve probleme u prošloj godini.

Kako su nastale Poklade ili fašnik?

Zadnja “veselica” prije korizme vuče svoje korijene još iz devetog stoljeća kada je proglašeno da se u nedjelju i utorak uoči Pepelnice posti, a u nedjelju se osim posta ne jede ni meso. Sukladno tome došlo je do naziva mesopust što je doslovan prijevod latinskog izraza Carne Vale odnosno “zbogom meso”. Sličnost s izrazom karneval je nepobitna, no moguće je i da je naziv karneval nastao od drugog latinskog izraza Carrus Navalis (“brod na kotačima”) koji je bio sastavni dio proljetnih svečanosti u Italiji u 14. i 15. stoljeću.

Izraz fašnik koji se često koristi u sjevernim dijelovima Hrvatske ima germanske korijene, dok je Poklada ima korijene u starim hrvatskim riječima poklad i klasiti.

Običaji vezani uz Poklade u većini su hrvatskih krajeva isti: maskiranje u različite likove u povorci kroz mjesto s ciljem tjeranja “zlih” duhova kako bi se započelo novo razdoblje uz spaljivanje pokladne lutke koja simbolizira krivca (ali i žrtvu) za sve negativnosti koje su se dogodile.

Zvonejski zvončari

Izvor: Commons Wikimedia

Najpoznatije hrvatske maske su “zvončari”, redoviti sudionici najvećeg hrvatskog karnevala - Riječkog karnevala.

Zvončari dolaze s područja gradića Kastva, a svako mjesto ima svoje običaje i načine maskiranja. Ipak, sve zvončare karakterizira nošenje okrenutog ovčjeg krzna i kravljih zvonaca uz veoma glasnu povorku po mjestu s ciljem tjeranja “zlih duhova”.

Najpoznatiji hrvatski karnevali

Moderni karnevali pružaju odličnu kombinaciju tradicijskih običaja, odličnu gastronomsku ponudu, zabavni program i sadržaje za najmlađe.

Koji god odaberete, dobro ćete se provesti, naročito uz nezaobilazne pokladne krafne ili fritule.

Donosimo vam pregled najpoznatijih hrvatskih pokladnih manifestacija.

Riječki karneval

Najveći i najpoznatiji hrvatski karneval ima već stoljetnu tradiciju, no organizirano se održava od 1982. godine.

Hrvatska verzija venecijanskog karnevala sastoji se od karnevalske povorke u kojoj sudjeluju brojne organizirane grupe, karnevalske fešte, izbora kraljice karnevala, karnevalskog bala, koncerata, izložba, sportskih  natjecanja i dječjih karnevalskih igara.

Riječke maškare - hrvatska verzija venecijanskog karnevala

O veličini karnevala govori činjenica da na njemu svake godine sudjeluje više od 100 organiziranih maškaranih grupa iz cijele Hrvatske ali i inozemstva, a posebnu pažnju plijene lokalni zvončari i riječki morčići.

Pokladne aktivnosti traju kroz cijeli siječanj i veljaču, no najposjećenija je dječja povorka koja će se ove godine održati 8. veljače i Međunarodna karnevalska povorka koja će se održati u nedjelju, 23. veljače.

Riječani vas s nestrpljenjem očekuju!

Samoborski fašnik

Ovogodišnji najveći kontinentalni fašnik, onaj samoborski traje od 14. do 25. veljače, i to u 194. izdanju.

Princ Fašnik, Sraka, Sudec i Fiškal zaštitne su ličnosti Samoborskog fašnika koji se pojavljuju od samih početaka fašnika, a nastupaju na centralnom dijelu fašnika: Suđenju princu Fašniku. Suđenje svake godine završava isto: spaljivanjem lutke Princa Fašnika.

Samoborski fašnik svake godine ima drugu satiričnu temu koje se sudionici povorke mogu, ali i ne moraju držati.

Fašničke krafne- pokladnice

Prvog vikenda fašnika nastupaju organizirane grupe srednjih škola i vrtića samoborskog područja te gostujuće grupe iz zemlje i inozemstva dok je drugi vikend rezerviran za osnovnoškolske grupe i lokalne grupe odraslih.

Osim maškaranih povoraka, fašnik obogaćuju brojni večernji zabavni programi (koncerti) te bogata gastronomska ponuda. Domaćini će se uvrijediti ako ne probate prefine pokladnice - fašničke krafne.

Međimurski fašnik

Jedan od najsjevernijih fašnika, onaj međimurski održava se već 56 godina za redom u gradu Čakovcu.

U tri dana manifestacija gradom prođe otprilike dvije tisuće izvođača iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Tradicionalne međimurske maske imaju svoju povorku po centru grada, dok se program sastoji još od dječjeg i svjetovnog fašnika.

U centralnoj povorci posjetitelji imaju prilike vidjeti maske Selničkog pikača ("pikač" nosi pletenu košnicu za pčele na glavi, tijelo mu je omotano slamom, a u ruci drži biljku čičak kojom tjera zle demone), Lafre (groteskne maske izrađene od komada vrbovog drveta koje se nose na narodnu nošnju) i Lampe (drvene maske u obliku ljudskog obraza s dodatkom rogova koje se nose s tradicionalnom narodnom nošnjom). 

Ove godine međimurski fašnik traje od 22. do 23. veljače.

Papirnata čaša s poklopcem  Salveta džepna Čaša za fritule

Antonja u Kastvu

U Kastvu, domu zvončara poklade započinju 17. siječnja na Antonje puhanje u Antonjski rog. Time se najavljuju pusne nemoratije (pokladne ludosti), a tijekom Poklada traju maskirane povorke, dočekuju se zvončari, bira se pusni gradonačelnik i na Pepelnicu se spaljuje Pust - luka krivac za sve prošle nevolje.

Zvončari iz Kastva tradicijske svoje korijene vuku iz stočarstva u vjeri da će strašnom pojavom i glasnim zvukovima otjerati zle dugove i prizvati proljeće.

Zvončari s istočnog područja Kastavštine nose velike životinjske maske (najčešće s rogovima) i jedno veliko zvono dok zapadni zvončari oko struka nose više manjih zvonaca i šešir (klobuk) ukrašen papirnatim cvijećem i zelenilom.

Novljanski mesopust

Mještani Novog Vinodolskog zadržali su stare narodne običaje te kod njih karneval traje čak četiri tjedna. Program je podijeljen na dva dijela: maškarane tance i mesopusne četrtke. Na mesopusne četrtke mesopustari (maskirani mladići) najavljuju ženidbu starih udovaca i udovica.

Zadnjeg vikenda izrađuje se mesopust, lutka od slame koja se pali na Čistu srijedu.

Klaun maska

Baranjske buše

Stanovnici Branjskog Petrovog sela fašnik obilježavaju maskirajući se u “lipe” i “strašne” buše. Lipe buše su djevojke zamaskirane u muškarce lica prekrivenih maramama dok su strašne buše baranjska verzija zvončara. 

Prema legendi, muškarci zamaskirani u buše uspjeli su protjerati Turke s hrvatskih prostora u srednjem vijeku. 

Danas su tradicijsko blago i odlična turistička atrakcija, a krasi ih krzno, drvena maska s rogovima i velika zvona zavezana za struk.

Dubrovački karnévô

Karneval u Dubrovniku nastao je po uzoru na talijanske karnevale i jedan je od najpoznatijih karnevala u Hrvatskoj. O popularnosti i dekadentnosti poklada u Dubrovniku govori i činjenica da 1349. godine ukinuto maškaranje uz kazne za građane koji se nisu pridržavali zabrane. 

Karneval je ipak prebrodio razne zabrane te se višestoljetna tradicija održala se i danas kada je Dubrovački karnévô prava turistička atrakcija.

Moderni Dubrovački karneval većinom je orijentiran ka djeci te se ove godine održava od 14. do 25. veljače.

Dječje maske

Pokladne povorke prolazit će Stradunom, a bira se i najbolja maska uz vrijedan fond nagrada.

Vrtićke, osnovnoškolske i srednjoškolske maskirane grupe osim na povorkama mogu sudjelovati i na maškaranim plesovima.

Šmričke mačkare

Stanovnici malenog mjesta Šmirka tradicionalno sudjeluju na Riječkom karnevalu gdje plijene pažnju svojim grupnim maskama.

Kao Udruga djeluju već dvadesetak godina, a osim nastupa na brojnim karnevalima, održavaju povorke i po vlastitom mjestu uz neizostavne subotnje plesove pod maskama.

Provjeri ponudu karnevalskih dekoracija