Objavljeno: 07.11.2019.

Vino već skoro devet tisućljeća nadahnjuje umjetnike, ohrabruje plahe, razveseljava sjetne, potiče diskusije i fascinira sve ostale.

Prvi dokazi o proizvodnji vina dolaze iz Azije oko 7000 godine prije nove ere dok je proizvodnja u Europi započela nekih 1000 godina kasnije u Gruziji. Popularnost vina brzo je porasla pa su Egipćani, Grci i Rimljani započeli s kultivacijom vinove loze i proizvodnjom vina.

Vino je dokazano najstarije piće na svijetu, a kroz povijest se proteže kroz razna umjetnička djela, pjesme, filmove, knjige, recepte, mudre izreke, turističke destinacije, svugdje.

Njegova popularnost ne jenjava pa čak ima i svoj blagdan - Martinje.

Martinje bi se moglo prozvati najbitnijim blagdanom Hrvatskog zagorja. Iako uvijek veseli Zagorci i Međimurci prednjače u vinskim manifestacijama, ipak nisu jedini koji krste mošt.

Krštenjem mošt prelazi u vino na Martinje

Povijest Martinja

U Hrvatskoj je Martinje poznato kao obred u kojem mošt prelazi u vino spremno za konzumaciju.

Martinje ili blagdan svetog Martina obilježava se 11. studenog, na dan kada je pokopan Sveti Martin, prvi svetac koji nije bio mučenik.

Martin je rođen u Mađarskoj, bio je rimski vojnik, kao i njegov otac. Preobratio se na kršćanstvo nakon što je, prema legendi, podijelio svoj vojnički ogrtač s prosjakom. Nakon vojničke karijere postao je egzorcist, borio se kao vojnik za kršćanstvo te završio u samostanu.

Kasnije je izabran za biskupa grada Toursa, no smatrao je da ne zaslužuje tu poziciju. Prema legendi, na dan proglašenja pokušao se sakriti između gusaka, ali su ga one svojim graktanjem otkrile.

U brojnim se zemljama na spomen toga na Martinje jede pečena guska.

Sveti Martin se tijekom svog života bavio humanitarnim radom, ali je bio i strastven vinogradar. Smatra se da je on prvi uveo ceremoniju krštenja vina.

To je samo jedan od razloga zašto baš na Martinje mošt prelazi u vino. Studeni je vrijeme završavanja poljoprivrednih radova pa je vino tada i spremno za konzumaciju.

Martinje se različito slavi u Europi

Martinje u Hrvatskoj

“Dok Martin dojde v pol noč na vrata, mošt bu čist kak nebe bez oblaka... Krstil bu mošteka, ime mu Vinček dal, mnogi bu pajdaš radi njega v klancu ili v grabi zaspal” stihovi su najsvetijeg obreda vinskih cesta Sjeverne Hrvatske. Obred kršenja mošta tek je potpun uz blagdansko jelo: martinjsku pečenu gusku i mlince.

O ozbiljnosti rituala pretvaranja mošta u vino govori i činjenica da mošt krsti “biskup”, a vino ima svog kuma i kumu dok su prisutni i domaćin, stoloravnatelj, vinotoča i gospon sudac.

Sam obred je formiran u skladu s Križevačkim štatutom, najstarijim hrvatskim pravilima lijepog ponašanja u društvu s vinom.

Nakon obreda mlado vino je spremno za degustaciju i sigurnu konzumaciju.

Vinske ceste Hrvatske prepune su na Martinje

Krštenje mošta ili mladog vina odvija se i u Istri, Dalmaciji i Slavoniji, no obredi ne poprimaju takvu teatralnost kao na sjeveru.

Slavlje u podrumima uz kvalitetna vina i dobru hranu na Martinje proteže se svim vinskim cestama Hrvatske.

Martinje u Europi

Iako je blagdan svetog Martina većinom povezan uz mlado vino, stanovnici Europe ga obilježavaju na različite načine.

Susjedi Slovenci dijele hrvatske običaje kršenja mošta uz dodatak - oni na Martinje okrune i “Vinsku kraljicu”, plemenitu glasnicu slovenskih vina i vinske kulture.

Austrijanci i Nijemci Martinje slave martinjskom guskom, krijesom i pjesmama koje pjevaju djeca noseći lampione po ulici.

Česi također jedu pečenu gusku i degustiraju mlada vina, no ona se počinju točiti tek od 11 sati i 11 minuta 11. studenog.

Sveti Martin je zaštitnik vina

U Poljskoj se Martinje poklapa s Danom nezavisnosti pa se Martinje većinom obilježava u gradu Poznanu. Gradske pekare natječu se u spremanju najbolje “rogale”, posebne vrste kroasana punjenih bademima i makom.

Portugalci slave mlado vino uz vatru i kestene dok se Španjolci na Martinje pripremaju za klanje svinja.

Šveđani se goste jelima od guske, a posebno mjesto zauzima svartsoppa - gusta juha od guščje krvi.

Martinje novog doba

Proslave Martinja i ture po vinskim cestama Hrvatske postale su prava turistička atrakcija i svugdje se traži čašica više. Podrumi i vinogradi nisu jedina mjesta gdje se uživa u najmlađem vinu. Velik broj restorana i hotela nudi raznolike programe za Martinje.

Ipak, najposjećeniji su oni programi koji se odvijaju pod vedrim nebom.

Papstar plastične čaše za vino

Istina je da vino svoju punu čar pokazuje u staklenim čašama, ali staklo može biti nezgodno u situacijama kada velik broj ljudi isprobava različite vrste mladog vina.

Kako bi se spriječile moguće ozljede i smanjila potreba za čestim pranjem čaša Papstar je predstavio elegantno i jednostavno rješenje: jednokratne čaše za vino.

S odvojivom bazom ili cijele, na vama je da odaberete svoju čašu.

Živjeli!

 

Provjeri ponudu vinskih čaša