Burger je poznata ulična hrana

Objavljeno: 26.09.2019.

Fenomen ulične hrane ili street fooda već godinama fascinira gurmane iako postoji već dugi niz godina. 

Jedna od posebnosti ulične hrane jest da se javlja u svim dijelovima svijeta gdje god postoji potreba za brzim obrokom.

Street food se najčešće definira kao hrana koja je odmah spremna za jelo a prodaje se na javnoj površini iz vozila ili štanda.

Jedan od najčešćih oblika ulične hrane sastoji se od peciva i termički obrađenog mesa koji se lako drži rukama i pogodan je za konzumaciju “s nogu”, odnosno bez potrebe za priborom za jelo i sjedenjem.

Mnogi poistovjećuju uličnu hranu (street food) s brzom hranom (fast food i junk food). Ulična hrana može biti brzo spremljena, ali može biti i veoma zdrava. 

Unatoč tome što je brzo spremljena, ulična hrana u pravilu je zdrava.

Hamburgeri su jedni od najpoznatijih primjera hrane koja se može kupiti na ulici, ali ih također poslužuju i brojni restorani.

No oni na ulici ipak imaju posebniju draž.

Hrana siromaha koju su obožavali i imućniji

Potreba za odmah dostupnom ukusnom hranom javila se od kada ljudi poznaju koncept trgovine.

Prodaja hrane, bilo svježe ili termički obrađene prvenstveno se odvijala na javnim tržnicama pa tako postoje dokazi o uličnim prodavačima hrane u staroj Grčkoj, Rimu, Egiptu, Kini i Indiji te brojim gradovima Južne Amerike.

Hrana dostupna na uličnim tržnicama brzo je postala popularna jer su korišteni svježi sastojci, a većina siromašnijeg stanovništva velikih gradova nije imala kuhinju u svom životnom prostoru pa nije mogla pripremati obroke.

O popularnosti ulične hrane govori i činjenica da su bogatiji Grci i Kinezi slali svoje sluge u kupovinu svježih delicija na tržnicu koje su jeli kod kuće. Stanovnici stare Grčke na ulici su kupovali komadiće pohane ribe dok su Egipćani uživali u kebabu i riži. 

Kod ulične hrane koriste se svježi sastojci.

Hrana s ulice je uvijek bila povoljna, kako bi si je mogli priuštiti i siromašniji, no zbog toga je često pobuđivala sumnju u kvalitetu i higijenu.

Turska je prva država koja je maknula tu stigmu s prodavača hrane ne ulici legalizirajući street food već u 15. stoljeću, ali su tada doneseni i standardi kojih su se prodavači morali pridržavati. 

U devetnaestom stoljeću Parižani su mogli uživati u hrskavim prženim krumpirićima kupljenim na ulici. 

U Hrvatskoj se ponuda ulične hrane većinom sadržavala od kuhanog i pečenog kukuruza te popularnih marona, no širenjem adventskih sajmova ponuda se postepeno obogaćivala. 

Street food s Michelinovom zvjezdicom

Street food je odavno prešao granicu hrane za siromašne. Iako je u nekim dijelovima svijeta još uvijek mnogo povoljnija opcija od restorana, mnogi ulični kuhari danas su toliko popularni da se pred njihovim štandovima stvaraju kilometarski redovi.

Ogromna popularnost street fooda u svijetu često se vidi na street food festivalima koji svake godine bilježe sve veću posjećenost.

Street food je raširen svuda po svijetu

Kultura ulične hrane u SAD-u je veoma raširena, toliko da je dio turističke ponude velikog broja gradova. Brojni zaljubljenici u dobru uličnu hranu “hodočaste” gradovima SAD-a u potrazi za najboljim uličnim burgerima i tacosima pripremljenim u kamionima.

Najbolji dokaz da street food nije nekvalitetna hrana je Tajlanđanka Jay Fai koja je 2017. godine dobila Michelinovu zvjezdicu što je njezin štand u Bangkoku stavilo uz bok vrhunskih svjetskih restorana.
Jay Fai proslavila se omletom s račićima i ostala vjerna svom woku iako joj popularnost prelazi granice Tajlanda.

Danas na ulici možete pronaći sve: od odličnih burgera i hot dogova, do vrućih juha, aromatične kave, hladnih sladoleda i vafla, slatkih fritulatofua, sušene govedine pa čak i kuhanih puževa i pržene zmije za hrabrije.

A kakav će biti street food sutra?

Street food veoma voli prelaziti granice pa u velikim gradovima možete doživjeti kuhinje skoro cijelog svijeta

Pretpostavlja se će je popularnost ulične hrane još više rasti jer su ljudi sve užurbaniji, a brz i ukusan obrok s ulice štedi dragocjeno vrijeme

Budućnost street fooda je u eco-friendly pakiranju!

Nove i neobične kombinacije više različitih svjetskih kuhinja budućnost su street fooda, no potrošači postaju sve zahtjevniji pa više nije bitan samo okus, nego i prezentacija.

I street food teži održivosti i očuvanju okoliša pa se plastični tanjuri, čaše i slamčice izbacuju iz upotrebe.

Karton, drvo, škrob, šećerna trska i palmino lišće budućnost su prezentacije raznolikog street fooda svugdje u svijetu.

Pretpostavlja se da će ponuda ulične hrane biti raznovrsnija, šarenija i ekološki osvještenija.

kartonska ambalaža je budućnost street fooda Kutija od šećerne trskeFritule u čaši

 

Zakoračite u budućnost uz Matram biorazgradivi asortiman