Šparoge su odlične u svako doba dana!

Objavljeno: 16.05.2019.

Šparoge na vrlo jednostavan način možete uključiti u svoju prehranu, zahvaljujući raznim načinima pripreme, odnosno receptima koji uključuju ovu zdravu namirnicu.

Budući da je proljeće vrijeme šparoga, a na našim stolovima je ova namirnica možda premalo zastupljena, pokušajmo je bolje upoznati.

Šparoga potječe sa zapadnog Mediterana, a uzgaja se od pradavnih vremena. Ova višegodišnja biljka iz porodice ljiljana, jedna je od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Još je rimski pisac Katon (234. do 149.) detaljno opisao način njenog uzgoja, a spominju je i Plinije, Kolumela, Julije Cezar i Dioklecijan.

Stari Egipćani i Grci jeli su divlje šparoge,  no njihov uzgoj su započeli Rimljani. Navodno je car August oformio elitnu vojnu skupinu koja mu je donosila najbolje vrste šparoga iz cijelog carstva.

Šparoge su u sjevernu Europu stigle sredinom 15. stoljeća. U 16. stoljeću počele su se pojavljivati i u kuharicama.

Francuski kralj Luis XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tijekom cijele godine. Sve do 19. stoljeća, šparoge su se mogle pronaći samo na tanjurima onih bogatijih. Uzgajale su se isključivo za plemstvo i smatrale delicijom. Šparoga je uvijek je bila povrće visokog standarda. Razlog za to je velika potreba za radnom snagom i relativno mali prinos po jedinici površine. 

No, danas je ova super namirnica dostupna svima. Možete je kupiti na tržnici ili u trgovačkim centrima, a možete se uputiti i u branje šparoga ili ih uzgajati sami. Šparoga je raširena po svim kontinentima i postoji mnogo podvrsta. Neke se vrste koriste za prehranu, a neke druge samo za liječenje.

Šparoga ima široku primjenu kao hrana, lijek i afrodizijak, a u nastavku vam donosimo neke zanimljivosti o šparogama.

Postoji više vrsta šparoga

Postoji gotovo 300 različitih vrsta šparoga, ali tek oko dvadesetak vrsta šparoga je jestivo. Većina je zelene boje, no popularne su i žute šparoge koje rastu ispod zemlje i najčešće se prodaju u konzervama. Bijele šparoge imaju orašasto-slatkasti vrh i gorkastu stabljiku. Zelene šparoge su aromatičnije i nije ih potrebno guliti.

Od gotovo 300 različitih vrsta šparoga, tek dvadesetak vrsta šparoga je jestivo.

Iako pitome šparoge mogu biti bijele i zelene, ne radi se različitim vrstama. To je ista biljka, ali bijele šparoge nikad ne vide sunčevo svjetlo: kako rastu tako se stalno pokrivaju novim slojem zemlje i ne dolazi do fotosinteze. Kad se uberu moraju se odmah staviti u tamnu kutiju, inače na svjetlu postaju ružičaste.

Bijele šparoge smatraju se blažima i omiljene su u većem dijelu Europe.

Šparoga kao lijek i afrodizijak?

Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost - sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.

Šparoge kao lijek koristili su najpoznatiji antički liječnik Hipokrat s Kosa i Dioskorid, ljekarnik u vojsci rimskog cara Nerona. Osim što su njima liječili žuticu, služile su i kao laksativ i diuretik.

Zapisi pokazuju i da su se u tradicionalnoj medicini koristile za poboljšanje zdravlja reproduktivnog sustava. Ulogu lijeka šparoge su izgubile negdje u 19. stoljeću, ali mnoge kulture ih još i danas smatraju prirodnim afrodizijakom. U Indiji je na primjer najpoznatija vrsta šparoge Shatavari, koju Indijci nazivaju `ona koja ima tisuću muževa´, jer potiče ženski libido, a koristi se i za izradu tonika za pomlađivanje.

Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zato povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila. Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.

Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.

Porcija šparoga sadrži čak 114% preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina, proteina koji jača kosti.

Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

U tradicionalnoj medicini sparoge su se koristile za poboljšanje zdravlja reproduktivnog sustava.

Velike količine inulina u šparogama ključne su u liječenju probavnih problema. Inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.

Šparoge sadrže antikancerogene spojeve. Imaju snažno antioksidativno djelovanje, smanjuju razinu kronične upale, za koju je dokazano da povećava rizik od nastanka raznih vrsta raka. Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.

Vlakna u šparogama potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.

Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma (niske razine su povezane s preranim starenjem). Glutation je također važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja izazvanih oksidativnim stresom.

Šparoga je i moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.

Zbog bogatstva folnom kiselinom šparoge su odlična hrana za trudnice.

Veza između gostoljubivosti i šparoga

Stari narodi su šparoge poklanjali gostima u znak dobrodošlice. Korijen tog običaja seže u daleku prošlost. Prije gotovo 5000 godina Kinezi su otkrili čudesne sposobnosti šparoge, a kineska medicina je ističe kao sredstvo za izazivanje uzvišenih osjećaja ljubavi i prijateljstva. Od korijena šparoge se pripremala blagotvorna kupka koja je ujedno bila i simbol najveće pažnje prema gostu.

Primjena u kuhinji

U kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha pet do osam minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, jednu do dvije minute.

Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.

Mogu se jesti i same - sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene… kako kome najbolje odgovara!

Šparoge također možete iskoristiti i za dekoraciju stola. Uz pomoć Papstar proizvoda – salveta, podložaka, posuđa, čaša i ostalog asortimana, uz dodatak šparoge napravite prekrasne ukrase za stol, hranu koju pripremite sa šparogama servirajte na Papstar tanjurima i proslavite proljeće uz šparoge
 

 

PAPSTAR ASORTIMAN